Konsultantska kompanija Biotope i JP „Vojvodinašume“, uz pomoć kompanije Veolia Transport, organizovali su 15. aprila u Apatinu radionicu na temu upravljanja Rezervatom, u svetlu priprema za izradu novog plana upravljanja za period od 2011. do 2020. U godini u kojoj Gornje Podunavlje slavi  jubilej, deceniju proglašenja Rezervata, upravljač je odlučio da, uz široke i intenzivne konsultacije sa svim zainteresovanim korisnicima prostora na kome se nalazi Rezervat, na strateški način planira konkretne aktivnosti na zaštiti staništa i vrsta, kao i upravljanju prostorom u tekućoj deceniji. U srcu Rezervata, u lovačkoj kući Mesarske livade, okupili su se predstavnici lokalnih zajenica, nevladinih organizacija koje deluju u Rezervatu, vodoprivrede, turističkih organizacija Apatina i Sombora, prostorni planeri, ribolovačka udruženja i predstavnici organizacija koje se bave zaštitom biodiverziteta, kako bi, uz pomoć stručnjaka Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode, definisali dugoročnu viziju upravljanja Rezervatom. Gornje Podunavlje, treće po veličini zaštićeno područje u Vojvodini i najveće naše prirodno dobro kada su poplavna područja u pitanju, poprište je intenzivnih planova razvoja, šansa za mnoge, izuzetno privlačno mestro za odmor i rekreaciju, međunarodno zaštićeno područje globalnog značaja, ali i područje na kome se odvija intenzivna proizvodnja drveta,  uzgoj i odstrel divljači, kao i privredni ribolov.

Zakon o zaštiti prirode određuje plan upravljanja kao dokument koji na okviran način, ali sa jasnim smernicama obavezuje upravljača da sprovodi stručno obrazložene aktivnosti i projekte koji će obezbediti stabilnost staništa i ekosistema i konkretnim merama pomoći ugroženim vrstama i staništima, zbog čijeg je očuvanja zaštićeno područje i proglašeno. Isto tako, plan upravljanja daje i vremenski okvir za pojedine aktivnosti i opisuje mogućnosti njihovog finansiranja. Delfin Moren iz kompanije Biotope, upravo je to naglasila predstavljajući značaj učešća javnosti u kreiranju plana. „Aktivnosti koje ćete da predložite ispred vaših organizacija biće deo aneksa samog plana i, kao takve, obavezne su za primenu od strane upravljača. Zato je proces uključivanja zainteresovane javnosti u samo upravljanje prostorom, koji ostvarujemo ovom radionicom, prilika za svakog ko ostvaruje svoj interes u Rezervatu da ga precizno artikuliše i obrazloži“, naglasila je ona. Radmila Šakić, samostalni referent za zaštitu životne sredine u delu preduzeća ŠG “Sombor“ svojom prezentacijom nagalasak je dala na delatnosti kojima se JP “Vojvodinašume“ bavi i aktivnosti koje redovno sprovodi u svojstvu upravljača. „Aktivnosti u svim oblastima kojima se preduzeće bavi definisane su planskim dokumentima iz oblasti šumarstva, lovstva, ribarstva i zaštite prirode i odobrene od strane nadležnih Ministarstava. Primenom zakona i propisa koji često ne odgovaraju svim korisnicima, upravljač ispunjava svoju ulogu izvršioca zakonske regulative koju donose nadležna državna tela. 300-godišnje iskustvo u šumarstvu i stanje šuma na ovim prostorima, kao i brojnost divljači najbolji su dokazi uspeha dosadašnjeg gazdovanja. FSC sertifikat održivog gazdovanja šumama čiji je JP “Vojvodinašume“ nosilac od 08. 08. 2008. godine međunarodni je dokaz da preduzeće gazduje na principima održivosti ispunjavajući ekološku, socijalnu i ekonomsku komponentu. Dosadašnja saradnja sa svim interesnim grupama ogledala se u zajedničkim projektima monitoringa orla belorepana, crne rode i šumske sove, revitalizaciji staništa, edukativnim programima za decu i zaštiti vrsta i staništa“. Marko Tucakov, zadužen za koordinaciju zaštite Gornjeg Podunavlja u Pokrajinskom zavodu za zaštitu prirode, kazao je da je pogranični položaj i prekogranični identitet ovog područja njegova glavna prednost i na veoma izdašan način omogućava upravljaču i svakom korisniku Rezervata razvoj prirodi bliskih aktivnosti, u skladu sa okvirom zaštite koji je zakonski propisan. Tucakov je naglasio da je Gornje Podunavlje jedno od samo dva područja u Srbiji koje se pominje u zvaničnoj pozicijii naše zemlje kada je u pitanju realizacija ekološkog dela Dunavske strategije. „Savremeni pozitivni trendovi populacija ključnih vrsta, kao što su orao belorepan i crna roda, obavezuju JP“ Vojvodinašume“ na još pažljiviji odnos prema prirodnim vrednostima ovog područja, kako bi se usklađivanjem prakse u šumarstvu i potreba indikatorskih vrsta došlo do najoptimalnijeg modela upravljanja oviom prostorom. U tome će upravljaču veoma dobro poslužiti i novi plan upravljanja koji danas započinjemo“, kaže Tucakov.

Učesnici radionice, podeljeni u tri radne grupe (zaštita staništa i vrsta, upravljanje šumama i turizam) pokušali su da definišu aktivnosti na zaštiti u narednoj deceniji čiji je zajednički sadržalac jasno izražena želja za pojačanim naporima u revitalizaciji oštećenih i izgubljenih staništa, povećanjem površina pod prirodnim šumskim sastojinama na račun plantaža brzorastućih vrsta, kao i jačanje prirodi bliskog turizma, uz izgradnju inftastrukture neophodne za to. Nacrt plana upravljanja ovim Rezervatom naći će se uskoro na javnom uvidu, što će biti dodatna mogućnost za njegovo usaglašavanje sa još širim krugom onih kojima je stalo do budućnosti ovog podunavskog dragulja.