OBELEŽEN MEĐUNARODNI DAN VLAŽNIH STANIŠTA

Written by

JP „Vojvodinašume” je prigodnim aktivnostima obeležio Međunarodni dan vlažnih staništa, 2. februara. Briga i unapređenje vlažnih staništa je predmet svakodnevnog rada JP „Vojvodinašume” u okviru zaštićenih područja koja su mu poverena na upravljanje.

Međunarodni dan vlažnih staništa obeležen je sa ciljem da se ukaže na izuzetan značaj ovih ekosistema, ali i na zabrinjavajuće trendove njihovog ugrožavanja i nestajanja širom sveta pa i u Srbiji.

Vlažna staništa imaju ključnu ulogu u očuvanju životne sredine – prečišćavaju vodu, ublažavaju posledice poplava, regulišu mikroklimu i predstavljaju stanište za veliki broj biljnih i životinjskih vrsta. Ipak, podaci pokazuju da je na globalnom nivou u poslednjih 50 godina nestalo oko trećine vlažnih staništa, a sličan trend beleži se i u našoj zemlji. Tim povodom, direktor JP „Vojvodinašume“, Roland Kokai, gostovao je u programu Euronews Srbija, gde je govorio o stanju i izazovima u očuvanju vlažnih i ritskih područja u Srbiji.

Direktor je u svom gostovanju istakao da je stanje posebno zabrinjavajuće u Vojvodini naglašavajući da je u zaštićenim područjima udeo vlažnih staništa tokom poslednjih decenija značajno smanjen usled gubitka prirodnih vodnih veza, regulacije vodotokova, zagađenja i klimatskih promena. Kao odgovor na ove izazove, JP „Vojvodinašume” sprovodi mere aktivne zaštite, među kojima je i izmuljivanje kanala i rukavaca, sa ciljem uklanjanja deponovanog sedimenta i ponovnog uspostavljanja prirodne dinamike vodenih sistema.

Više o stanju vlažnih staništa u Srbiji i aktivnostima JP „Vojvodinašume“ možete pogledati u gostovanju direktora Rolanda Kokaija u programu Euronews Srbija, dostupnom na sledećem linku.

U okviru obeležavanja međunarodnog dana vlažnih staništa, u Novom Sadu je održana i Konferencija „Ramsar Wetland City“, na kojoj je predstavljena titula koju je Grad Novi Sad dobio od Ramsarskog biroa. Takođe, na konferenciji su predstavljeni primeri dobre prakse u zaštiti i upravljanju vlažnim područjima. Na ovom skupu, JP „Vojvodinašume“ predstavilo je aktivnosti i rezultate upravljanja SRP „Koviljsko-petrovaradinski rit“, jednim od najznačajnijih Ramsarskih područja u zemlji. Tom prilikom je Ivana Vasić mast.uprav.zašt.podr.(Samostalni stručni saradnik za zaštićena područja i zaštitu životne sredine) održala prezentaciju u kojoj su prikazani istorijat zaštite područja, njegove specifičnosti, bogatstvo flore i faune, kao i ključni izazovi u upravljanju. Poseban akcenat stavljen je na mere aktivne zaštite vrsta i staništa realizovane tokom 2024. i 2025. godine.

Posebno važan segment u aktivnostima preduzeća u smislu obeležavanja ovog dana bio je posvećen edukaciji dece. ŠG „Sombor” realizovalo je niz interaktivnih edukativnih radionica za učenike trećih razreda osnovnih škola „Dositej Obradović“ i „Avram Mrazović“ u Somboru i u Osnovnoj školi „Žarko Zrenjanin“, u Apatinu. U njima je učestvovalo više od 250 učenika iz ukupno 13 odeljenja. Edukativne aktivnosti realizovali su zaposleni gazdinstva, kroz jednosatne radionice pod nazivom „Vlažna staništa SRP „Gornje Podunavlje“ – dom za mnoge, korist za sve“. Program radionica bio je osmišljen tako da deci na njima prilagođen i interaktivan način približi značaj vlažnih staništa. Učenici su se kroz igre, timski rad i praktične zadatke upoznavali sa biljnim i životinjskim vrstama karakterističnim za ovo područje, slušali glasove ptica, učili o lancima ishrane i prirodnim procesima, kao i o ulozi čoveka u očuvanju prirode. Radionice su završavane zajedničkom diskusijom i podelom edukativnih materijala, čime je dodatno podstaknuto interesovanje dece za zaštitu prirode.

U okviru projekta „Revitalizacija tri specijalna rezarvata prirode duž Dunava i Save”, Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) predstavio je neke od ovih inovacija u najnovijem videu, koji možete pogledati ovde: https://www.youtube.com/watch?v=TY8xwEiiZrQ.

Obeležavanje Međunarodnog dana vlažnih staništa još jednom je pokazalo da je očuvanje ovih ekosistema od presudnog značaja za biodiverzitet, klimatsku otpornost i kvalitet života ljudi, ali i da kombinacija stručnog upravljanja, aktivne zaštite i edukacije predstavlja ključ za njihovu dugoročnu budućnost.