Studenti druge godine Prirodno-matematičkog fakulteta iz Novog Sada, budući profesori geografije i diplomirani ekolozi, posetili su 22. aprila Specijalni rezervat prirode Gornje Podunavlje. Dan Planete Zemlje je bio dobar povod da još jednom dobro razmislimo o značaju zaštite prirode za stanje životne sredine na globalnom nivou – kako i koliko zaštita čak i na nivou ovako malih ekosistema može uticati na Zemlju u globalu.

Nastavni planovi i programi po kojima geografi i ekolozi  studiraju višestruko su vezani za tumačenje pojava i procesa u životnoj sredini. Iz predmeta Geografija životne sredine, u sastavu nastavne jednice o zaštiti prirode, obrađuju se teme vezano za istorijat zaštite prirode, režime zaštite, vrste i geografski razmeštaj zaštićenih prirodnih dobara. Ovoga puta nastavne teme nisu obrađivane u učionicama fakulteta, već u učionici pod vedrim nebom Specijalnog rezervata prirode Gornje Podunavlje.

Tri lokaliteta su pomogla u izlaganju nastavnih tema: Karapandža, Štrbac i Bestrement. Obilazak edukativne staze na Karapandži bio je dostupan samo u delu koji nije poplavljen. Studenti su upoznati i sa postojećim objektima u sastavu budućeg vizitorskog centra koji će se upravo ovde nalaziti. Nesumnjivo da će sa njegovim uređivanjem edukativna vrednost „Gornjeg Podunavlja“ dobiti novi smisao. Izlaganje o revitalizaciji bare Semenjača na lokalitetu Štrbac, potvrdilo je ulogu čoveka u evoluciji zaštićenih barskih staništa. S obzirom na visok vodostaj Dunava, sa nasipa u Apatinskom ritu bilo je moguće razgledati ceo ovaj predeo pod poplavnim vodama, koje predstavljaju jedan od njegovih najznačajnijih ekoloških faktora. Završna tema ovog predavanja u prirodi bila je posvećena značaju hranilišta orla belorepana na Bestrementu.